Fizičkohemijska analiza je obavezan predmet koji se sluša u prolećnom semestru četvrte godine i vredi 7 ESPB bodova. Kurs se sastoji iz predavanja, eksperimentalnih vežbi i interaktivne nastave. Sve aktivnosti studenata tokom nastave (nastavni kolokvijumi, eksperimentalne vežbe i izveštaji) boduju se i zajedno sa bodovima na usmenom ispitu određuju završnu ocenu na predmetu.


Nastavnik: dr Ljiljana Damjanović-Vasilić, redovni profesor (ljiljana@ffh.bg.ac.rs)

Asistent: dr Dragan Ranković (dragan@ffh.bg.ac.rs)


Cilj predmeta: Da student razume principe, oblasti primene i ograničenja različitih instrumentalnih metoda.
Ishod predmeta: Student treba da bude osposobljen da odabere odgovarajuće instrumentalne metode za analizu uzroka u skladu sa potrebama korisnika; da izabere novu opremu u skladu sa potrebama laboratorije i ekonomskom opravdanošću; da kritički oceni i primeni odgovarajući kvalitet merenja.


Teorijska nastava: Metode infracrvene (IC) spektroskopije; Ramanska spektroskopija i mikro-ramanska spektroskopija; Elektrohemijske metode analize; Uređaji za postizanje i merenje niskih pritisaka, vakuumski sistemi i vakuumske tehnike; Hromatografske metode analize; Termijske metode analize; Elektronska mikroskopija; Spektrometrija elektrona za analizu površina; Masena spektrometrija; Nuklearna magnetna rezonantna (NMR) spektroskopija; Elektronska paramagnetna rezonantna (EPR) spektroskopija.


Eksperimentalne vežbe: Studenti analiziraju isti uzorak sa više metoda i vežbe sređuju u vidu seminara u kome analiziraju različite osobine uzorka. Pre svake eksperimentalne vežbe studenti polažu kratak test provere znanja vezano za tu metodu. Testovi se boduju i ulaze u ukupan broj poena osvojenih za eksperimentalne vežbe.


Radionica za timsko učenje (Team Based Learning Workshop): Studenti samostalno rešavaju test koji se sastoji od 10 pitanja sa više ponuđenih odgovora. Nakon što predaju individualne odgovore, studenti rešavaju isti test u timu. Kao tim koriste kartice na kojima treba da nađu zvedicu koja označava tačan odgovor. Svi članovi tima dobijaju isti broj bodova, u zavisnosti od broja tačnih odgovora celog tima.


Ključ bodovanja

Predispitne obaveze (maksimalno 35 bodova):

  • Prisustvo na predavanjima: 4 boda
  • Eksperimentalne vežbe: 8 bodova
  • Radionica za timsko učenje: 3 boda
  • Kolokvijumi: 20 bodova 

U toku semestra održavaju se dva kolokvijuma sa zadacima, svaki donosi maksimalno po 10 bodova i sastavni su deo predispitnih obaveza.

Usmeni ispit (maksimalno 65 bodova).


NASTAVNI KOLOKVIJUMI I POLAGANJE ISPITA

U toku semestra održavaju se dva nastavna kolokvijuma, koji ukupno donose maksimalno 65 bodova. Za svaki od kolokvijuma održava se po jedan redovan termin za polaganje i jedan popravni termin za jedan od kolokvijuma ukoliko je drugi već položen. Studenti koji u toku semestra polože oba nastavna kolokvijum ne izlaze na usmeni ispit, odnosno bodovi sa nastavnih kolokvijuma se sabiraju sa bodovima predispitnih obaveza i čine ukupan broj bodova za formiranje ocene.

Ukoliko se u toku semestra ne položi jedan od kolokvijuma, može se polagati još samo u junskom ispitnom roku.


POLAGANJE ISPITA


Studenti koji ne polože nastavne kolokvijume, izlaze na usmeni ispit koji se sastoji od tri ispitna pitanja.

Studenti koji su završili predispitne obaveze pre školske 2022/23 godine polažu pismeni deo ispita koji se sastoji od jednog teorijskog pitanja i dva zadatka. Nakon položenog pismenog ispita studenti mogu da polažu usmeni ispit koji se sastoji od dva teorijska pitanja.


Preporučena literatura:

  • S. Mentus, LJ. Damjanović, Fizičkohemijska analiza, Univerzitet u Beogradu Fakultet za fizičku hemiju, Beograd 2015.
  • D.A. Skoog, F.J. Holler, J.J. Leary, Principles of Instrumental Analysis, Sounders College Publishing, 5th Edition, 1998.
  • F. Rouessac, A. Rouessac, Chemical Analysis, Modern Instrumental Methods and Techniques, John Wiley & Sons, LTD. 2000.


Primeri zadataka za nastavne kolokvijume 2020


Tabela predmeta – preuzimanje