Nastava fizičke hemije od početka, u skladu sa svojom fizionomijom, je sledila tendencije rastuće upotrebe elektronike u analizi hemijskog sastava i strukture. Da je to bilo dalekovidno i opravdano vidi se iz činjenice da su danas sve laboratorije za hemijske analize opremljene instrumentima visoke tehnologije za različite vrste merenja.

Elektronski instrumenti, od inteligentnih sistema do superkompjutera, služe za kontrolu aparata i procesa, komunikacija, automatske hemijske sinteze i analize, i obezbeđuju kompleksna određivanja strukture i njihove simulacije, potiskujući relativno dugotrajne klasične metode analize.

Takođe postoji tendencija kombinovanja različitih disciplina – hemije, fizike, matematike, geologije, biologije, astronomije u pokušaju da se što bolje razume priroda. Brzom usvajanju i razvoju novih znanja doprinose nove informacione tehnologije bazirane na upotrebi kompjutera.

Fakultet u budućnosti ima nameru da sledi i daje doprinos razvoju ovih tendencija – da osposobljava kadrove koji će moći ne samo da prihvate i sprovedu dostignuća visoke tehnologije nego i da takve tehnologije razvijaju na domaćem terenu. Planiranje nastavnih sadržaja će se i ubuduće oslanjati na pozitivna iskustva u drugim zemljama, a uspešnom praćenju svetskih tendencija doprinosiće i održavanje kontakata sa brojnim fizikohemičarima koji su radno mesto našli na univerzitetima, institutima i proizvodnim kompanijama širom sveta.

Zbog brzo rastuće količine informacija, pred fakultet se postavlja stalan zadatak praćenja savremenih dostignuća u fizičkoj hemiji, pažljivog selektovanja materijala koji treba da uđe u nastavne sadržaje u cilju osavremenjavanja, i primene savremenih komunikacionih metoda za pregledno skladištenje novih informacija.

 

Share This