tradicija_300x160

Na Univerzitetu u Beogradu fizička hemija postoji skoro 100 godina. Kao godina početka izučavanja fizičke hemije kod nas označava se 1903. kada je po povratku iz Ženeve, na čijem je univerzitetu 1902. godine stekao doktorat nauka, dr Miloje Stojiljković postavljen za docenta na Velikoj školi. Prerastanjem Velike škole u Univerzitet sa tri fakulteta: Filozofskim, Pravnim i Tehniščkim, 1905. godine, Miloje Stojiljković postaje stalni docent na Filozofskom fakultetu novonastalog Univerziteta.

miloje-stojiljkovic_1

Zalaganjem prof. Stojiljkovića osniva se 1908. Godine Fizičkohemijski zavod Filozofskog fakulteta, koji će biti institucionalni okvir za izvođenje nastave i nauke fizičke hemije sve do 1970. godine. Od osnivanja pa sve do 1948. godine, izuzimajući periode I i II svetskog rata, upravnik ovoga Zavoda bio je prof. Miloje Stojiljković. Držao je predavanja koja je stalno proširivao novim poglavljima u skladu sa razvojem fizičke hemije u svetu ali je i eksperimentalne vežbe iz Fizičke hemije, koje su bile izvanredno zamišljene i sa sadašnje tačke gledišta, najčešće izvodio sam.

pavle-savic

Posle II svetskog rata, 1947. godine, osniva se Prirodnomatematički fakultet (PMF) reorganizacijom Filozofskog fakulteta. U sastav Fakulteta ulazi 11 zavoda (jedan od njih je Fizičkohemijski zavod), sa devet katedara (jedna od njih je Katedra za fizičku hemiju) a nastava se organizuje za 10 nastavnih grupa – četvrta po redu je Fizička hemija. Dugogodišnji upravnik Fizičkohemijskog zavoda, od 1947. do 1966. (kada je penzionisan), biće poznati i uvaženi naučnik, akademik prof. Pavle Savić (kasnije i predsednik SANU), osnivač Instuta za ispitivanje strukture materije u Vinči (1948. godine), docnije Institut za nuklearne nauke, a danas Institut “Vinča”.

Godine 1971. izvršena je značajna reorganizacija PMF-a kojom su objedinjene srodne katedre i naučne oblasti u pet odseka, sa svojim nastavno-naučnim većima i svojim statutima. U sastav Odseka za hemijske i fizičkohemijske nauke (koji je bio treći po redosledu) ušla su dva instituta, Hemijski institut i Institut za fizičku hemiju (nastao promenom naziva Fizičkohemijski zavod), kao i dve posebne organizacione jedinice. U svakom institutu je osnovano po pet katedara kao osnovne Nastavne jedinice. U Institutu za fizičku hemiju osnovane su sledeće katedre: Katedra za opštu fizičku hemiju, Katedra za spektrohemiju (koja je kasnije postala Katedra za spektrohemiju i fizičku hemiju plazme), Katedra za radiohemiju (kasnije Katedra za radiohemiju i nuklearnu hemiju), Katedra za elektrohemiju i hemijsku kinetiku i Katedra za molekulske strukture, danas Katedra za strukturu i dinamiku materije.

Godine 1990. Dolazi do značajne reorganizacije PMF-a u sklopu koje je nastalo šest fakulteta: Matematički, Fizički, Hemijski, Fakulet za fizičku hemiju, Biološki i Geografski, svaki od njih sa svojim statutom i svojim organima upravljanja. Status samostalne ustanove u sastavu Univerziteta, Fakultet za fizičku hemiju, kao i ostalih pet fakuleta bivšeg PMF-a, dobio je 1995. godine. U ovom statusu se nalazi i danas.